Migrena i kako je liječiti.

Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično. Prema istraživanjima od migrene pati od 8 do 20% pučanstva. Učestalost ovisi o dobi, spolu, načinu života i različitim klimatskim područjima. Migrena zaista može zagorčati život, ali uz upotrebu lijekova, izbjegavanje svega što uzrokuje bol i primjenu raznih metoda opuštanja, danas se s njom može lakše živjeti. Migrena se manifestira pulsirajućom boli u jednoj strani glave praćenom mučninom i nagonom za povraćanjem, a ukoliko se ne liječi može potrajati i do 72 sata.

U djetinjstvu i kod starijih osoba se rjeđe pojavljuje, ali može početi i prije desete godine života i potrajati sve do sedamdesete. Kod žena se migrena javlja 2 do 3 puta češće nego kod muškaraca. Većina istraživanja nalazi uzrok u povezanosti djelovanja hormona i pojave napadaja migrene, jer se događa da se najčešće javlja u periodu menstruacije.
Migrena se također može javiti kod psihičkog stresa, pojačanog tjelesnog napora, nagle promjene vremena, konzumacija alkohola i određene vrste hrane.

Razlike između migrene i glavobolje

Migrena se javlja kao periodična pulsirajuća glavobolja koja dolazi u napadima. Najčešće je lokalizirana na jednoj strani glave, s pulsiranjem u sljepoočnom ili potiljačnom dijelu,  te je popraćena mučninom i povraćanjem. Između napada bolesnik nema nikakvih smetnji. Druge glavobolje mogu biti stalno prisutne (npr. glavobolja povezana sa sinusima uzrokuje stalni pritisak u području čela) ili se bol javlja u cijeloj glavi.

Vrste migrena

Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolju, migrene se razlikuju prema simptomima, a mogu biti:

• Obična migrena (migrena bez aure) s pulsirajućom jednostranom glavoboljom koja može trajati od 4 do 72 sata. Prate je mučnina ili povraćanje, kao i osjetljivost na svjetlost i na buku;
• Klasična migrena (migrena s aurom) kod koje glavobolji prethodi tzv. aura, koja se može manifestirati kao smetnja čula vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid, pojava svijetlih točkica ili cik-cak crta. Mogu se također javiti i drugi neurološki simptomi, poput utrnulosti i slabosti u ruci, nozi i jednoj strani lica, govornih smetnji, promjene raspoloženja, vrtoglavice, opće slabosti, razdražljivosti…
• Migrenu s komplikacijama(migrena sa produženom aurom), kod koje su izraženi dramatičniji neurološki ispadi, kao oduzetost jedne strane tijela, poremećaj ravnoteže, gubitak svijesti….
• Dugotrajna migrena ili migrenozni status kod koje napad glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na liječenje. U toku napada migrene tog tipa može, doduše rijetko, nastati i moždani udar.

Kako se liječi migrena?

Migrena se može liječiti raznim metodama kao što je  terapija lijekovima, promjena načina života i prehrane, alternativne metoda liječenja, kao na primjer akupunktura. Osim ovih „općih mjera“ koje pomažu u liječenju migrene, u sprječavanju migrene neki se odlučuju na lijekove. Ukoliko su napadaji rijetki, liječi se sam napadaj migrene, ali ako su oni učestali, tada se svaki dan daju sredstva za njihovo sprječavanje.

U prvu skupinu lijekova spada acetilsalicilna kiselina obično u kombinaciji s blagim sredstvima za umirenje ili s kofeinom, koji kod nekih može vrlo dobro djelovati. Također se često predlažu pripravci u obliku čepića ili nazalnog spreja i sl., jer u slučaju povraćanja, tablete nisu od koristi. Pri dugotrajnoj upotrebi lijekova može se javiti i glavobolja uzrokovana baš samim lijekovima, kao jedan oblik navikavanja, što traži posebno liječenje.

Pri vrlo intenzivnim napadajima koji ne reagiraju na terapije koje je prepisao doktor, potrebno je liječenje u bolničkim uvjetima. Pri vrlo čestim napadajima migrene (računa se više od tri napadaja mjesečno) pristupa se profilaktičkom liječenju svakodnevnog uzimanja lijekova, iz grupe beta-blokatora, antidepresiva, dihidroergotamina i sl. Ne treba posebno naglašavati da svako liječenje mora biti pod stalnim nadzorom liječnika, jer neadekvatna primjena lijekova može uzrokovati teške poremećaje.

http://www.e-zena.com/