Šta je migrena i kako se liječi.

Migrena je najduže poznata i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično. Prema istraživanjima od migrene pati od 8 do 20% pučanstva. Učestalost ovisi o dobi, spolu, načinu života i različitim klimatskim područjima. Migrena zaista može zagorčati život, ali uz upotrebu lijekova, izbjegavanje svega što uzrokuje bol i primjenu raznih metoda opuštanja, danas se s njom može lakše živjeti. Migrena se manifestira pulsirajućom boli u jednoj strani glave praćenom mučninom i nagonom za povraćanjem, a ukoliko se ne liječi može potrajati i do 72 sata.

U djetinjstvu i kod starijih osoba se rjeđe pojavljuje, ali može početi i prije desete godine života i potrajati sve do sedamdesete. Kod žena se migrena javlja 2 do 3 puta češće nego kod muškaraca. Većina istraživanja nalazi uzrok u povezanosti djelovanja hormona i pojave napadaja migrene, jer se događa da se najčešće javlja u periodu menstruacije.
Migrena se također može javiti kod psihičkog stresa, pojačanog tjelesnog napora, nagle promjene vremena, konzumacija alkohola i određene vrste hrane.

Razlike između migrene i glavobolje

Migrena se javlja kao periodična pulsirajuća glavobolja koja dolazi u napadima. Najčešće je lokalizirana na jednoj strani glave, s pulsiranjem u sljepoočnom ili potiljačnom dijelu,  te je popraćena mučninom i povraćanjem. Između napada bolesnik nema nikakvih smetnji. Druge glavobolje mogu biti stalno prisutne (npr. glavobolja povezana sa sinusima uzrokuje stalni pritisak u području čela) ili se bol javlja u cijeloj glavi.

Vrste migrena

Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolju, migrene se razlikuju prema simptomima, a mogu biti:

Obična migrena (migrena bez aure) s pulsirajućom jednostranom glavoboljom koja može trajati od 4 do 72 sata. Prate je mučnina ili povraćanje, kao i osjetljivost na svjetlost i na buku;
Klasična migrena (migrena s aurom) kod koje glavobolji prethodi tzv. aura, koja se može manifestirati kao smetnja čula vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid, pojava svijetlih točkica ili cik-cak crta. Mogu se također javiti i drugi neurološki simptomi, poput utrnulosti i slabosti u ruci, nozi i jednoj strani lica, govornih smetnji, promjene raspoloženja, vrtoglavice, opće slabosti, razdražljivosti…
Migrenu s komplikacijama(migrena sa produženom aurom), kod koje su izraženi dramatičniji neurološki ispadi, kao oduzetost jedne strane tijela, poremećaj ravnoteže, gubitak svijesti….
Dugotrajna migrena ili migrenozni status kod koje napad glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na liječenje. U toku napada migrene tog tipa može, doduše rijetko, nastati i moždani udar.

Kako se liječi migrena?

Migrena se može liječiti raznim metodama kao što je  terapija lijekovima, promjena načina života i prehrane, alternativne metoda liječenja, kao na primjer akupunktura. Osim ovih „općih mjera“ koje pomažu u liječenju migrene, u sprječavanju migrene neki se odlučuju na lijekove. Ukoliko su napadaji rijetki, liječi se sam napadaj migrene, ali ako su oni učestali, tada se svaki dan daju sredstva za njihovo sprječavanje.

U prvu skupinu lijekova spada acetilsalicilna kiselina obično u kombinaciji s blagim sredstvima za umirenje ili s kofeinom, koji kod nekih može vrlo dobro djelovati. Također se često predlažu pripravci u obliku čepića ili nazalnog spreja i sl., jer u slučaju povraćanja, tablete nisu od koristi. Pri dugotrajnoj upotrebi lijekova može se javiti i glavobolja uzrokovana baš samim lijekovima, kao jedan oblik navikavanja, što traži posebno liječenje.

Pri vrlo intenzivnim napadajima koji ne reagiraju na terapije koje je prepisao doktor, potrebno je liječenje u bolničkim uvjetima. Pri vrlo čestim napadajima migrene (računa se više od tri napadaja mjesečno) pristupa se profilaktičkom liječenju svakodnevnog uzimanja lijekova, iz grupe beta-blokatora, antidepresiva, dihidroergotamina i sl. Ne treba posebno naglašavati da svako liječenje mora biti pod stalnim nadzorom liječnika, jer neadekvatna primjena lijekova može uzrokovati teške poremećaje.

http://www.e-zena.com/