Koliko koraka dnevno zaista treba? 10.000 je reklama, nauka kaže manje

Broj 10.000 koraka ne dolazi iz medicine nego iz marketinga: japanski pedometar iz 1965. zvao se „Manpo-kei“, što doslovno znači „brojač deset hiljada koraka“, i broj je ostao. Pravi odgovor stigao je tek 2022. godine, kad je grupa istraživača objavila najveću analizu do tada u časopisu The Lancet Public Health.

Šta je studija pokazala

Istraživači su spojili podatke 15 studija iz različitih zemalja, ukupno 47.471 odraslu osobu praćenu godinama, kojima su koraci mjereni uređajem, ne upitnikom. Učesnici su podijeljeni u četiri grupe po broju koraka: oko 3.500, 5.800, 7.800 i 10.900 dnevno. U odnosu na najmanje aktivnu grupu, rizik od smrti u periodu praćenja bio je niži za 40 posto u drugoj, 45 posto u trećoj i 53 posto u četvrtoj grupi.

Gdje korist prestaje rasti

  • Stariji od 60: korist raste do otprilike 6.000 do 8.000 koraka dnevno; iznad toga se više ne vidi dodatni efekat na smrtnost.
  • Mlađi od 60: do 8.000 do 10.000 koraka.

Drugim riječima, 10.000 nije pogrešno, ali nije ni nužno. Najveći skok u koristi je između 3.000 i 6.000 koraka, dakle kod ljudi koji s gotovo ničega pređu na umjereno kretanje.

Brzina hoda

Kad se uzme u obzir ukupan broj koraka, brzina hodanja nije donijela dodatnu korist za smrtnost. To je ohrabrujuće za starije i za one koji ne mogu brzo hodati: bitno je da se hoda, ne da se juri. Za kondiciju srca i pluća brži hod i dalje ima smisla, ali za osnovnu zaštitu zdravlja količina pobjeđuje tempo.

Kako doći do 7.000 bez teretane

  • Izmjerite sedmicu dana koliko sad hodate, telefon broji korake i bez pametnog sata. Većina ljudi s kancelarijskim poslom je na 3.000 do 4.000.
  • Dodajte 1.000 koraka (oko 10 minuta hoda) i zadržite dvije sedmice, pa još 1.000. Nagli skokovi završe bolom u koljenima i odustajanjem.
  • Stanica ranije, stepenice umjesto lifta, telefonski razgovori u hodu, večernja šetnja od 20 minuta. To je 3.000 koraka bez posebnog vremena.

Šta studija ne kaže

Koraci su mjera svakodnevnog kretanja, ne zamjena za vježbe snage, koje su starijima važne zbog mišića i kostiju. I: riječ je o povezanosti u velikim grupama, pojedinačni rizik zavisi i od pritiska, pušenja, težine i nasljeđa.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Za svako zdravstveno pitanje obratite se svom ljekaru ili farmaceutu.

Izvori

Naslovna fotografija: Matt Moloney / StockSnap (CC0)

Komentiraj