Zašto je zijevanje zarazno? Psi, šimpanze i empatija

Dovoljno je da neko u prostoriji zijevne, pa čak i da pročitate riječ „zijevanje“, i već osjećate potrebu. Zarazno zijevanje je jedan od onih svakodnevnih fenomena koje svako poznaje, a nauka ga još nije potpuno objasnila.

Ko zijeva zarazno

Otprilike polovina odraslih ljudi zijevne kad vidi tuđe zijevanje. Djeca do četvrte ili pete godine na to ne reagiraju; sposobnost se razvija otprilike kad i razumijevanje tuđih misli i osjećaja. Kod osoba s autizmom i nekim drugim stanjima koja utiču na socijalnu obradu zarazno zijevanje je rjeđe ili izostaje. Upravo su ta zapažanja dovela do najpoznatije hipoteze: da je zarazno zijevanje povezano s empatijom.

Dokazi iz životinjskog svijeta

Šimpanze zijevaju zarazno, i to ne bilo kako. Studija Matthewa Campbella i Fransa de Waala iz 2011. pokazala je da šimpanze češće zijevnu na snimak zijevanja člana vlastite grupe nego stranca. Mlade šimpanze, kao ni mala djeca, ne zijevaju zarazno. Kod pasa su rezultati miješani: prva studija iz 2008. zabilježila je da je 21 od 29 pasa zijevnuo gledajući čovjeka kako zijeva, ali kasniji pokušaji ponavljanja dali su slabije rezultate. Istraživanje iz 2012. našlo je da psi češće zijevnu na zijevanje poznatog nego nepoznatog čovjeka, što ide u prilog socijalnom objašnjenju.

Je li to zaista empatija

Ovdje nauka postaje opreznija. Postoji povezanost između sklonosti zaraznom zijevanju i rezultata na upitnicima empatije, ali povezanost nije dokaz uzroka. Alternativna objašnjenja su nesvjesno oponašanje, kakvo imamo i za smijeh ili češanje, i prost „okidač“ ponašanja koje je već spremno. Neki istraživači predlažu da zijevanje hladi mozak i da zarazno zijevanje sinhronizuje budnost grupe, korisno kod životinja koje zajedno stražare.

Zašto uopšte zijevamo

Ni to nije riješeno. Stara ideja da zijevanjem unosimo više kisika nije potvrđena. Zijevanje je povezano s prelazima između stanja: buđenje, pospanost, dosada, ali i napetost prije nastupa ili skoka s padobranom. Zajednički imenilac je, čini se, priprema mozga za promjenu stanja budnosti.

Mali test

Koliko ste puta zijevnuli dok ste čitali ovaj tekst? Ako niste nijednom, niste neobični: polovina ljudi ne zijevne ni kad gleda snimak, a kamoli kad čita.

Izvori

Naslovna fotografija: Rawpixel (CC0)

Komentiraj