Sibirska Aronija. Živa ograda i lijek. All in one.

Aronija

Aronija

Biljka aronija (Aronia Melanocarpa) je bobičasto voće, najviše liči na borovnicu a dobila je naziv sibirska borovnica i to iz dva razloga. Prvi je taj što je iz Sjeverne Amerike, gdje joj je i postojbina, najranije dospjela u Sibir a drugi zbog toga što je otporna na vrlo niske temperature.

Sibirska aronija dobro podnosi hladnu zimu i mraz do -45 ° C. Raste i obliku grma i ukoliko ima dovoljno prostora može dostići visinu oko 2 metra. Jestivi i ljekoviti dio biljke je plod koji je malo oporijeg okusa od borovnice. Interesantna jei činjenica da se plodovi aronije dobro održavaju na grmu tako da se mogu brati i dva mjeseca nakon sazrijevanja.

Sadi se u jesen, preko zime i u rano proljeće, uz uvjet da zemlja nije smrzla i da vegetacija još nije počela. Biljke iz kontejnera (saksija) mogu se sade iu toku vegetacijskog perioda. U tom slučaju sadi se u vodom natopljene jame, a nakon sadnje ponovo zalije, kako bi biljka odmah nastavila s rastom.

Lako se prima i ako na biljkama ima zrelog lišća crvene, ljubičaste ili smeđe boje. Ovo lišće je zrelo i opada na najblaži dodir. Najčešće se sade jednogodišnje ili dvogodišnje biljke dobivene kulturom tkiva. Raste i daje dobre prinose na svim tipovima zemljišta, osim slanim. Takvog zemljišta ima na sjeveru Banata gdje se vrši uzgoj kamilice i nane.

Ne usvaja štetne sastojke iz tla, vode i zraka, te se može gajiti i u blizini industrijskih zagađivača i termo elektrana.
Od aronije možete stvoriti i živicu.

Dovoljno je posaditi jedan red s razmakom između biljaka od 80 do 100 cm.

Tako ćete dobiti živu ogradu koja cvjeta, blista od zelenila mladog lišća, koje liči na ukrasnu biljku lovorvišnja, u kolovozu okićena crnim bobicama koje mogu se jesti, u listopadu i studenom “gori” od plamenih boja lišća …

Prinos i kvalitetu plodova najviše ovise od gnojidbe i navodnjavanja, uz redovito uništavanje korova.
Oko biljaka treba rasturiti sloj slame, minimum pola metra u promjeru, kako bi se spriječila pojava korova oko samih biljaka. Ovaj malč treba obnavljati svakog proljeća. Pri tome, stara prostirka se raspada i postaje organsko gnojivo čije sastojke voda unosi u zonu korjenovog sustava. Krajnji produkti razlaganja organskih tvari su voda, ugljični dioksid, minerali i energija, te biljke đubrenim organskim materijalima imaju brz rast, dobro zdravlje i povećanu otpornost na sušu, bolesti i razne druge stresne situacije izazvane naglim promjenama klime.

Aronija i zdravlje

Aronija je izuzetan antioksidans, pa čisti tijelo od svkoro svih toksina. Veoma uspješno eleminiše maligne stanice debelog crijeva, jetre, mozga i pluća, sprečava i uništava slobodne radikale. Time usporava proces starenja kože, mišića i tako kompletnog organizma. Poboljšava krvnu sliku, cirkulaciju krvi i vitalizira krvne sudove. Balansira krvni tlak. Regenerira krvne sudove nakon moždanog i srčanog udara. Liječi urinarne infekcije uključujući i prostatu. Balansira rad svih žlijezda a naročito rad štitnjače, koja između ostalog regulira tako važnu kilažu tijela i to bez dijete.
Izvor:Still

Još teksta o aroniji možete pročitati ovdje