Depresija je vrlo opasna bolest. Vratimo se izvoru i pobijedimo je.

6 minuta čitanja
0
0
484
Depresija

Depresija je vrlo opasna bolest. 

Zanimljivo je da su novotarije uvedene  u ljudski život štetne za zdravlje bez obzira što to na prvi pogled ne izgleda tako.

Prije samo par desetina godina ljudi su se redovno posjećivali i razgovarali o svim stvarima.

Čitava porodica je odlazila drugoj porodici na sijelo. Pričalo se do u kasne sate.

Kada se vraćaš kući sa tog sijela problemi koje si prije imao su se jednostavno istopili.

Nije bilo bolje terapije od smijeha i šale sa komšijama i rođacima koji su te razumijeli.

Istini za volju to je imalo i svojih nedostataka.

Psihijatri tada nisu trebali nikome.

Malo po malo, sijela se urijeđaše, komšije se udaljiše, mobiteli se nabaviše a bogami i televizori preko pola zida i sve se skoro preko noći promijeni.

Ako i odeš komšiji na sijelo, televizor radi neprekidno i svi gledaju u njega.

Niti ti vidiš komšiju, nit komšija vidi tebe.

Probleme koje si donio i vratiš sa sobom jer se oni pred televizorom neće istopiti.

I dok si dlanom o dlan već ti je potreban psihijatar.

Padaš u depresiju.

Šta kažu stručnjaci? Dali je depresija opasna bolest?

 

Depresija je opasna za ljudsko srce kao i pretilost i visok pritisak, otkriveno je u novom istraživanju.

Eksperti sa Univerziteta u Minhenu provodili su istraživanje 10 godina i utvrđeno je da depresija uzrokuje 15 posto srčanih zastoja.  Pretilost uzrokuje 21 posto srčanih napada, a visok pritisak 8,4 posto.

Naučnici tvrde kako je ovo istraživanje od vitalnog značaja jer od depresije pati 350 miliona ljudi širom svijeta, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije.

“Pitanje je sada kakva je veza između depresije i drugih rizičnih faktora kao što su duhanski dim, visok nivo holesterola, pretilost i hipertenzija. Koliko veliku ulogu igra svaki od njih?”, kazao je profesor Karl-Heniz Ladwig koji vodi ovu studiju.

Njegov tim analizirao je podatke 3.428 muških pacijenata od 45. do 74. godine.  Njihovo stanje je praćeno 10 godina, analizirali su utjecaj depresije na srce poredeći je sa četiri najčešća rizična faktora: visok pritisak, visok nivo holesterola, pušenje i pretilost.   Od 557 preminulih osoba, 269 je preminulo od srčanih oboljenja.

Dokazano je da je u 15 posto slučajeva depresija bila ključna, dok je visok pritisak povezan sa 8,4 posto smrtnih slučajeva, a 21,4 posto sa srčanim oboljenjima prenosi klix.ba

I dok se nekada ta bolest rješavala kao od đale, danas se od nje izgleda i umire.

Kako i ne bi.

Niko više ne gleda komšiju kao komšiju. Rođaka kao rođaka.

Svi su se okrenuli samo sebi.

Svako svoju brigu brine i nema kome da se pojadi. Ostali smo kao panjevi  u isječenoj šumi. Sjedimo u svojim kućama i gledamo u monitore. Sve manje nas brine dali nam je komšija gladan ili nije.

Znamo da je i njih sve manje briga za nas pa nam to i izaziva depresiju.

Kao da smo na ovaj svijet došli samo da sačekamo vrijeme prelaska u neki bolji svijet.

Jedna dobra riječ je bolja u vrijeme depresije nego jedna dobra vreća para.

Dok to shvatimo prošao je i poslednji voz.

Već smo se promijenili.

Već smo deprimirani i otuđeni.

A psihijatri.

Oni imaju razloga da trljaju ruke. Njima će mobiteli, računari i televizori napuniti ordinacije.

Mašine su nas pobijedile.

 

(Kucni-ljekar.com)

Učitaj još Povezanih članaka
Dodaj još dzevadic
Dodaj još u depresija

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *